Nga Moteatea
eBook - ePub

Nga Moteatea

An Introduction / He Kupu Arataki

Jane McRae, Heni Jacob

Share book
  1. 152 pages
  2. English
  3. ePUB (mobile friendly)
  4. Available on iOS & Android
eBook - ePub

Nga Moteatea

An Introduction / He Kupu Arataki

Jane McRae, Heni Jacob

Book details
Book preview
Table of contents
Citations

About This Book

The songs of New Zealand's Maori tradition are a living art form and an abundant source of knowledge about tribal history and culture. An introduction to the classic collection first compiled in the 1920s by politician Sir Apirana Ngata, this volume not only outlines the origins and history of the first publication but also celebrates the power and meaning of Maori song. Written in both English and Maori, it discusses the music's styles and roles, the methods of composition, and the poetry itself as well as the cultural content. Filled with illustrations, this enlightening book is a perfect entry point for students, teachers, scholars, and singers interested in learning about and passing on the rich and vibrant Maori customs.

Frequently asked questions

How do I cancel my subscription?
Simply head over to the account section in settings and click on “Cancel Subscription” - it’s as simple as that. After you cancel, your membership will stay active for the remainder of the time you’ve paid for. Learn more here.
Can/how do I download books?
At the moment all of our mobile-responsive ePub books are available to download via the app. Most of our PDFs are also available to download and we're working on making the final remaining ones downloadable now. Learn more here.
What is the difference between the pricing plans?
Both plans give you full access to the library and all of Perlego’s features. The only differences are the price and subscription period: With the annual plan you’ll save around 30% compared to 12 months on the monthly plan.
What is Perlego?
We are an online textbook subscription service, where you can get access to an entire online library for less than the price of a single book per month. With over 1 million books across 1000+ topics, we’ve got you covered! Learn more here.
Do you support text-to-speech?
Look out for the read-aloud symbol on your next book to see if you can listen to it. The read-aloud tool reads text aloud for you, highlighting the text as it is being read. You can pause it, speed it up and slow it down. Learn more here.
Is Nga Moteatea an online PDF/ePUB?
Yes, you can access Nga Moteatea by Jane McRae, Heni Jacob in PDF and/or ePUB format, as well as other popular books in Media & Performing Arts & Folk Music. We have over one million books available in our catalogue for you to explore.

Information

Year
2013
ISBN
9781775581307

Ngā waiata o roto i Ngā Mōteatea

Ko te tino o Ngā Mōteatea, ko tēnei ritenga a te Māori, te waiata. Kua emi mai ki roto ētahi o ngā mōteatea kairangi o neherā, ko neherā anō te kaupapa. Ahakoa i titoa, i waiatatia te nuinga i te rautau 19, ko ētahi, ko ētahi wāhanga rānei, nō mua noa atu i tērā. Ehara koinei ngā pao i paoa ai i te wā o te harakoa — he kaupapa āhua taumaha anō e rere ana i roto. Kei reira anō te mātotorutanga o te tohu ki te ao Māori, ki te whakaaro Māori, ki ngā tikanga a ngā iwi Māori. Engari kei te whakaata noa anō i te tangata, i āna nekeneke i te ao, i ōna āhua katoa.
Hei tauira ake, ko tēnei waiata tangi i titoa mō Mokowera, he rangatira nō Te Āti Awa i patua i te pā o Pūharaterangi, takiwā o Taranaki (189).1 Ko te tangata nāna ia i patu, ko Rewa, he toa nō te taua o Ngā Puhi.
Taku hou kōtuku
Ka whati i te rā,
Moenga rangatira
Ki runga o Puhara’!
’A kai atu au
I te tangata toro.
Arā taku kai, ko Rewa,
Nāna koe, e hoa,
I mate ai.
Ka kai Tu,
Ka kai Rangi’,
Ka kai Uenuku, ē ī.
Ko te rerenga tuatahi tonu e tohu ana i te tūranga tiketike o Mokowera. He puiaki hoki te kōtuku me ōna raukura, whakamahia nuitia ai i ngā waiata me ngā pepeha hei tohu i te tino momo tangata māna e tia tana tikitiki ki te rau o te kōtuku. He rangatira a Mokowera i te wā e ora ana, ā, i mate rangatira anō, arā, i hinga i te parekura, i te ‘Moenga rangatira; kei ētahi atu tangi anō hoki tēnei kupu whakarite. Kua kuhuna anō ki te waiata te ingoa poto o te pā i hinga ai ia, kia kore ai e wareware. I konā ka pakaru mai te riri o te kaitito, i tana hiahia kia kainga te tangata nāna i patu a Mokowera. He mea whakaingoa rawa te tangata nei, kia mau ai ki ngā mahara o te iwi. Kātahi ka ahu te kōrero ki tana hoa, he rerenga tāruarua, he rerenga kōiriiri, ko te kai anō te aronga, engari ko te noho kē mai o Mokowera hei kai mā ngā atua. He tangi poto noa tēnei, ko ōna kupu huatau e whakaatu ana i tērā āhua o te tangata, ka rongo i te mamae, i te pōuri, me te aha, ka hiahia kimi utu. Engari he neke atu i tērā āna whakapuakanga; e haere kōtui ana te kupu hāngai me te kupu whakarite hei whakaahua i tētahi rangatira, i tētahi āhuatanga i pā ki te iwi, i tētahi wāhi, i tētahi taonga whakarākei, i tētahi tikanga o te kawe ā-riri, me te wāhi anō ki ētahi atua.
image
The handsome kōtuku (white heron) and its striking feathers made an apposite poetic metaphor for chiefs.
Kātahi nā te kupu whakarite pai mō te rangatira, ko tēnei manu ātaahua, ko te kōtuku, me ōna raukura kōreko.
PACOLL-6203-05, NEW ZEALAND FREE LANCE COLLECTION, TE WHARE PUKAPUKA O ALEXANDER TURNBULL, ALEXANDER TURNBULL LIBRARY

Ngā momo waiata

Ko te nuinga o ngā hanga o roto i Ngā Mōteatea, he waiata ka hikina ki te reo waiata tonu.2 Koia hoki te tino momo waiata a te Māori o mua. O roto i tēnā karangatanga nui, e rua ngā wehenga matua, ko te waiata tangi, e whakaaturia ai te pōuri, te kōingo, me te waiata aroha, ko te whakaatu i te aroha, i te kaimomotu tāna kaupapa. E rua, e rua, he whakapuaki i te kare ā-roto o te tangata kotahi (engari nā roto i te waiatatanga, riro ana hei kare ā-roto nō te tini tāngata), he poto te reo, he hāngai, engari he auaha, he huatau, ā, e ū ana ki te tauira whānui kua takoto mō ēnei tū waiata. Ka mutu, he waiata ēnei i titoa hei whakaea i tētahi pōuri nui, he waiata kia kawea e te tokomaha hei whakamaua, hei whakamauru i te kino, i te mamae, hei whakaara rānei i ngā kare ā-roto, i te ngākau atawhai o ētahi atu. Kei tēnei karangatanga anō hoki te oriori, he waiata i paoa hei pōpō, hei whakaako i te tamariki. He uaua te reo o te oriori, he ū anō ki tētahi tauira whānui. He momo whakautu anō — ki te whānautanga mai o te tamaiti, ki te tamaiti tangitangi...

Table of contents